Od šećerne bolesti boluje preko 600 milijuna ljudi u svijetu, a u Republici Hrvatskoj više od 400 000.
Šećerna bolest je kronična bolest koja zahvaća sve organske sustave. Osnovni poremećaj je u razgradnji ugljikohidrata i masti koji dovodi do aterosklerotskih promjena na malim i velikim krvnim žilama.
Živčani sustav je jedan od dijelova ljudskog organizma koji je izvrgnut kroničnim promjenama koje se očituju na motoričkom i autonomnom oštećenju njegove funkcije.
Oštećenje autonomnog živčanog sustava očituje se promjenama koje utječu na krvni tlak, ritam srca, mokrenje, održavanje stolice, tjelesnu temperaturu, kao i na spolne funkcije u muškaraca i žena.
Oštećenje autonomnog živčanog sustava očituje se u oboljelih od šećerne bolesti na brojne i različite načine. Hrana od usta do izlaznog dijela probavnog sustava putuje nošena usklađenim valovima mišića koji na taj način prenose hranu probavnim sustavom. Poremećaj u autonomnoj funkciji živčanog sustava dovodi do raznih probavnih smetnji.
Kod samog žvakanja hrane šalju se signali ostalim dijelovima probavnog sustava da počinje proces hranjenja. Jedan od prvih znakova tih promjena je znojenje lica kod jela. Iza toga hrana prolazi jednjakom gdje se može pojaviti otežano gutanje, u različitim stupnjevima. Kod dolaska hrane u želudac može se naići na veliki, atonični želudac, koji je slabije inerviran.
Ta pojava stvara osjećaj punoće u želudcu, nadutosti i sporijeg prolaza hrane tim dijelom probavnog trakta. U vrlo rijetkim slučajevima se može javiti povraćanje, a također je moguće stvaranje kugle koju čini hrana pomiješana s izlučevinama želudca.
Osjećaj nadutosti u gornjim i donjim dijelovima probavnog sustava često su posljedica poremećenog prolaza hrane koji nastaje zbog neodgovarajuće inervacije probavnog trakta. U području crijeva, zbog poremećenih probavnih valova, moguće su izmjene proljeva sa zatvorima.
Poznate su i pojave nemogućnosti kontroliranja stolice, što je posljedica nedovoljne inervacije mišićnog prstena završenog dijela debelog crijeva.
Spomenute promjene se mogu izmjenjivati u razdobljima koja znaju trajati više tjedana.
U navedene promjene na probavnom sustavu javlja se veći broj kamenaca u žučnom mjehuru, u odnosu na drugu populaciju. Zbog slabijih valova žučnih vodova dolazi do zastoja u prolazu žuči što pogoduje učestalijem stvaranju žučnih kamenaca u osoba koje boluju od šećerne bolesti.
Prepoznavanje navedenih promjena od strane bolesnika početak je postavljanja dijagnoze, koju postavlja iskusno medicinsko osoblje. Pristup postavljanju dijagnoze je multidisciplinaran, odnosno potrebne su različite medicinske specijalnosti da bi se postavila ispravna dijagnoza. Ispravno postavljanje dijagnoze kroničnih probavnih smetnji u osoba oboljelih od šećerne bolesti znači i isključivanje drugih mogućih uzroka koji ne moraju biti u sklopu same šećerne bolesti.
U liječenju kroničnih komplikacija šećerne bolesti, potrebno je naglasiti da se one ne mogu izliječiti već samo usporiti ili zaustaviti u razvoju.
Osoblje Poliklinike Diamelli ima višegodišnje kliničko iskustvo u području opisanih kroničnih promjena kao i preporukama u liječenju.