Dijabetička makro – angiopatija

Makrovaskularne komplikacije dijabetesa

Šećerna bolest uzrokuje kasne komplikacije na velikim krvnim žilama, što nazivamo makrovaskularne komplikacije odnosno dijabetička makroangiopatija.

Najčešće su zahvaćene krvne žile srca, vrata te nogu. Kao posljedica javljaju se bolesti srca (angina pektoris, infarkt miokarda odnosno srčani udar), smetnje u dovodu krvi u mozak mogu uzrokovati moždani udar, a nedostatna cirkulacija u arterijama nogu jedan je od uzroka dijabetičkog stopala.

Kardiovaskularne bolesti – makroangiopatija

Već smo napominjali da u razvoju šećerne bolesti važnu ulogu imaju različiti rizični faktori.

Ovdje bismo željeli dodatno naglasiti da šećerna bolest predstavlja veliki neovisni kardiovaskularni rizik.

Naime, mnoge studije su pokazale da šećerna bolest predstavlja rizik za razvoj srčanih bolesti i nakon što se u istraživanjima usklade ostali rizični faktori kao što su dob, hipertenzija (povišeni krvni tlak), pušenje, hiperlipoproteinemija (povišene vrijednosti masnoća u krvi).

Tako je, na primjer, osoba sa šećernom bolešću koja nije imala srčani udar prosječne starosti od 58 godina u istom riziku za nastanak infarkta miokarda i smrtnosti zbog koronarne bolesti kao i osoba bez šećerne bolesti  koja je prethodno preboljela infarkt miokarda, a prosječno je stara 56 godina.

Predmnijeva se da je rizik za kardiovaskularne bolesti u osoba sa šećernom bolešću  2-3 veći u odnosu na osobe koje nemaju šećernu bolest.

Također je zamijećeno da je u osoba sa dijabetesom češće zahvaćen veći broj krvnih žila srca.

Zašto dijabetes izaziva promjene na velikim krvnim žilama?

makroangiopatija

Osobe sa dijabetesom imaju povećan rizik za nastanak aterosklerotskih  promjena na krvnim žilama (odnosno odlaganja masnoća u stjenke krvnih žila) jer je šećerna bolest najčešće povezana i s povišenim masnoćama u krvi, povišenim krvnim tlakom, pretilošću, promjenama u stjenkama krvnih žila (tzv. Endotelijalna disfunkcija) kao i samoj krvi (povećana aktivacija trombocita, poremećaji u zgrušavanju krvi).

Pri tome je aterosklerotski tlak u osoba oboljelih od šećerne bolesti skloniji puknuću (rupturi) te stvaranju tromboze i začepljenja krvnih žila.

Treba naglasiti da su mnogi od navedenih rizičnih faktora prisutni i u stadijima predijabetesa, imaju veću inzulinsku rezistenciju, relativni nedostatak inzulina, pretilost, što je povezano s povećanim vrijednostima triglicerida, sniženim vrijednostima HDL („dobrog“) kolesterola, te povišenim vrijednostima LDL („lošeg“) kolesterola.

Zanimljivo je da za bilo koju koncentraciju lipoproteina osobe oboljele od šećerne bolesti imaju učestaliju koronarnu bolest od „nedijabetičara“.

Povišen rizik je vjerojatno posljedica  kvalitativnih razlika u frakcijama lipoproteina (masnoća) kao i već prethodno navedenih proaterosklerotskim metaboličkim promjenama.

Vrijednost HbA1c, odnosno regulacija šećerne bolesti, također igra veliku ulogu.

Naime, zamijećeno je da svakim postotkom porasta HbA1c raste i vjerojatnost razvoja koronarne bolesti.

Također je zamijećeno da u osoba sa šećernom bolešću kod kojih je učinjena koronarografija postoji značajna povezanost vrijednosti  HbA1c i broja zahvaćenih krvnih žila srca. Uz vrijednosti  HbA1c 6.7% nije bilo promjena na koronarnim krvnim žilama;  uz HbA1c 8% bila je zahvaćena 1 krvna žila; uz HbA1c 8,8% 2 krvne žile ; a uz HbA1c 10.4% su bile zahvaćene 3-4 krvne žile.

Pri tome nije bilo razlike što se tiče trajanja šećerne bolesti, pušenja, povišenog krvnog tlaka ili povišenih masnoća u krvi.

Mikroalbuminurija (odnosno pojava malih bjelančevina u mokraći) je prvi pokazatelj dijabetičke nefropatije (odnosno oštećenja bubrega) i ona predstavlja povećan rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti kako u dijabetičkih bolesnika tako i u nedijabetičara (srčanog udara, moždanog udara, kao i kardiovaskularne smrtnosti).

Treba naglasiti da se rizik za različite kardiovaskularne događaje povećava s progresijom mikroalbuminurije (odnosno pojavom sve veće količine albumina u urinu) .

Kako spriječiti nastanak makrovaskularnih komplikacija?

Najvažnije je promijeniti štetne životne navike – dakle paziti na pravilnu prehranu, ne pušiti, održavati optimalnu tjelesnu težinu, povećati tjelovježbu.

Osim toga važno je slušati savjete liječnike te uzimati preporučene lijekove koji djeluju na regulaciju šećerne bolesti, krvnog tlaka, masnoća u krvi, kao i sklonost krvi grušanju.

Provoditi preventivne preglede kako bi se na vrijeme otkrile promjene na velikim krvnim žilama i poduzele dodatne mjere liječenja.

 

Prof.dr.sc. Nikica Car

Kardiološka ambulanta

U našoj kardiološkoj ambulanti provodimo pretrage za rano otkrivanje komplikacija na srcu i velikim krvnim žilama.

SAZNAJTE VIŠE