Kardiologija i Kardiovaskularne Bolesti | Poliklinika Diamelli
Što su kardiovaskularne bolesti?
Kardiovaskularne bolesti obuhvaćaju sve bolesti srca i krvnih žila. Bolesti srca vodeći su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i svijetu.
Povišen krvni tlak i hiperlipidemija su kardiovaskularne bolesti koje su ujedno i glavni čimbenici za razvoj drugih bolesnih stanja i pojava, primjerice srčanog i moždanog udara.
Otkrivanje osobnih čimbenika rizika te odgovarajuća promjena načina života pridonijet će sprječavanju pojave kardiovaskularnih bolesti.
Najčešće kardiovaskularne bolesti
Povišeni krvni tlak – Hipertenzija
Povišen krvni tlak predstavljaju vrijednosti više od130/80 (za oboljele od šećerne bolesti), odnosno više od 140/90.
Važno ga je liječiti i ako osobe nemaju nikakvih tegoba jer povišen krvni tlak predstavlja rizik za srčani udar, moždani udar, zatajenje bubrega, oštećenje vida.
Angina pektoris – Stenokardija
Bol, pritisak, nelagoda u prsištu kao posljedica nedovoljne opskrbe srčanog mišića kisikom (ishemija).
Kod oboljelih od šećerne bolesti taj simptom koji upozorava da sa srcem “nešto nije uredu” može izostati.
Infarkt Miokarda – Srčani Udar
Srčani udar znači odumiranje dijela srčanog mišića i nastaje kao posljedica potpunog prekida opskrbe srčanog mišića kisikom. Na mjestu odumrlog mišićnog tkiva stvara se ožiljak.
Bitno je napomenuti da kod oboljelih od šećerne bolesti može izostati i izrazito jaka bol koja prati infarkt miokarda tako da često“prohodaju” infarkt.
Kardijalna dekompenzacija
Kardijalna dekompenzacija ili srčano popuštanje označava nemogućnost srca da u aortu izbaci odgovarajuću količinu krvi.
Kao posljedica toga dolazi do nakupljanja krvi u plućima zbog četa se javlja otežano disanje, nakupljanje krvi u jetri uzrokuje njeno povećanje, a nakupljanje krvi u nogama uzrokuje stvaranje otoka (edema) potkoljenica.
Srčane aritmije
Srčane aritmije predstavljaju poremećaj u srčanom ritmu.
Normalan rad srca naziva se sinus ritam, a normalan broj otkucaja je 60-100 u minuti.
Hiperlipoproteinemija
Hiperlipoproteinemija ili povišene masnoće u krvi dovode do ateroskleroze. Ateroskleroza je nakupljanja masnoća u stijenkama arterija s posljedičnim gubitkom elastičnosti arterija i njihovog suženja i začepljenja.
Periferna vaskularna bolest
Periferna vaskularna bolest je bolest perifernih arterija koja nastaje kao posljedica ateroskleroze.
Rizični faktori su hipertenzija, hiperlipoproteinemija, pušenje, šećerna bolesti, obiteljska predispozicija. Pod tim pojmom najčešće mislimo na arterije nogu, no zahvaća i arterija vrata koje vode krv u mozak odnosno karotidne arterije.
Cerebrovaskularni inzult
Moždani udar ili cerebrovaskularni inzult je posljedica iznenadnog lokaliziranog poremećaja moždane cirkulacije.
Može biti ishemijski (u oko 80% slučajeva- posljedica smanjene opskrbe kisikom, tromboze ili embolije) ili hemoragijski (u 20% slučajeva – posljedica puknuća krvne žile).
Čimbenici rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti
- Nedostatak tjelesne aktivnosti
- Pušenje
- Pretjerano konzumiranje alkohola
- Stres
- Dijabetes
- Pretilost
- Loša i neredovita prehrana
- Genetika
Što pacijenti mogu učiniti da smanje rizik od kardiovaskularnih oboljenja?
- Redoviti sistematski pregledi. Zapamtite, povišeni krvni tlak, povišeni šećer u krvi a niti povišeni kolesterol “ne bole”, ne možete ih osjetiti. Zato, redovito se kontrolirajte.
- Surađujte sa svojim medicinskim timom kako bi razvili i koristili plan akcije da ostvarili svoje ciljeve smanjenja rizika.
- Bavite se svakodnevno tjelesnom aktivnošću barem pola sata, kako bi smanjili težinu i krvni tlak.
- Jedite hranu s niskom razinom masnoća i soli, te hranu s više vlakana, a izostavite koncentrirane ugljikohidrate.
- Odviknite se od pušenja jer je to jedan od ključnih čimbenika povezanih sa srčanim i moždanim udarom.
- Uzimajte lijekove kako vam je propisano.
- Neka vam obitelj bude podrška.