Kardiologija i Kardiovaskularne Bolesti | Poliklinika Diamelli

Kardiovaskularne bolesti obuhvaćaju sve bolesti srca i krvnih žila. Bolesti srca vodeći su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i svijetu.

Povišen krvni tlak i hiperlipidemija su kardiovaskularne bolesti koje su ujedno i glavni čimbenici za razvoj drugih bolesnih stanja i pojava, primjerice srčanog i moždanog udara.

Otkrivanje osobnih čimbenika rizika te odgovarajuća promjena načina života pridonijet će sprječavanju pojave kardiovaskularnih bolesti.

Povišeni krvni tlak – Hipertenzija

Povišen krvni tlak predstavljaju vrijednosti više od130/80 (za oboljele od šećerne bolesti), odnosno više od 140/90.

Važno ga je liječiti i ako osobe nemaju nikakvih tegoba jer povišen krvni tlak predstavlja rizik za srčani udar, moždani udar, zatajenje bubrega, oštećenje vida.

Angina pektoris – Stenokardija

Bol, pritisak, nelagoda u prsištu kao posljedica nedovoljne opskrbe srčanog mišića kisikom (ishemija).

Kod oboljelih od šećerne bolesti taj simptom koji upozorava da sa srcem “nešto nije uredu” može izostati.

Infarkt Miokarda – Srčani Udar

Srčani udar znači odumiranje dijela srčanog mišića i nastaje kao posljedica potpunog prekida opskrbe srčanog mišića kisikom. Na mjestu odumrlog mišićnog tkiva stvara se ožiljak.

Bitno je napomenuti da kod oboljelih od šećerne bolesti može izostati i izrazito jaka bol koja prati infarkt miokarda tako da često“prohodaju” infarkt.

Kardijalna dekompenzacija

Kardijalna dekompenzacija ili srčano popuštanje označava nemogućnost srca da u aortu izbaci odgovarajuću količinu krvi.

Kao posljedica toga dolazi do nakupljanja krvi u plućima zbog četa se javlja otežano disanje, nakupljanje krvi u jetri uzrokuje njeno povećanje, a nakupljanje krvi u nogama uzrokuje stvaranje otoka (edema) potkoljenica.

Srčane aritmije

Srčane aritmije predstavljaju poremećaj u srčanom ritmu.

Normalan rad srca naziva se sinus ritam, a normalan broj otkucaja je 60-100 u minuti.

Hiperlipoproteinemija

Hiperlipoproteinemija ili  povišene masnoće u krvi dovode do ateroskleroze. Ateroskleroza je nakupljanja masnoća u stijenkama arterija s posljedičnim gubitkom elastičnosti arterija i njihovog suženja i začepljenja.

Periferna vaskularna bolest

Periferna vaskularna bolest je bolest perifernih arterija koja nastaje kao posljedica ateroskleroze.

Rizični faktori su hipertenzija, hiperlipoproteinemija, pušenje, šećerna bolesti, obiteljska predispozicija. Pod tim pojmom najčešće mislimo na arterije nogu, no zahvaća i arterija vrata koje vode krv u mozak  odnosno karotidne arterije.

Cerebrovaskularni inzult

Moždani udar ili cerebrovaskularni inzult je posljedica iznenadnog lokaliziranog poremećaja moždane cirkulacije.

Može biti ishemijski (u oko 80% slučajeva- posljedica smanjene opskrbe kisikom, tromboze ili embolije) ili hemoragijski (u 20% slučajeva – posljedica puknuća krvne žile).