Cerebrovaskularni inzult

Moždani udar je termin koji označava smrt dijela mozga koja je posljedica prestanka opskrbe krvlju kroz dulje vrijeme. Razlikuju se dva glavna tipa moždanog udara – ishemijski i hemoragijski moždani udar.

Simptomi obično nastaju iznenadno, no mogu se razvijati kroz nekoliko sati, čak i dana (ovisno o tipu moždanog udara). Ovise o tome koji je dio mozga zahvaćen moždanim udarom.

Oštećenja koja nastaju zbog moždanog udara mogu biti prolazna ili trajna. Tako posljedice moždanog udara mogu biti dugotrajna tjelesna nesposobnost, a nažalost moguć je i smrtni ishod.

Taj tip moždanog udara uzrokovan je začepljenjem neke arterije mozga koja ga opskrbljuje kisikom i hranjivim tvarima. Ako arterija ostane začepljena dulje od par minuta, može nastati oštećenje mozga.

Postoje dva tipa ishemijskog moždanog udara – trombotski i embolijski moždani udar.

Trombotski moždani udar nastaje kao posljedica ateroslerotskih promjena u zidu arterije mozga. Ti plakovi mogu puknuti, krvariti i formirati tromb. Tromb može otežati ili potpuno prekinuti dalji protok krvi kroz arteriju i tako smanjiti ili potpuno onemogućiti opskrbu dijela mozga koji ta arterija “hrani” i dovodi kisik.

Embolijski moždani udar nastaje kad tromb koji je nastao u nekoj drugoj krvnoj žili u tijelu putuje krvotokom i dospije u mozak gdje uzrokuje začepljenje krvne žile – takav tromb se zove emboluls. Najčešće nastaje kod poremećaja srčanog ritma kod kojih srce ubrzano nepravilno radi (fibrilacija atrija).

Ukoliko osoba ima neke simptome moždanog udara (npr. nerazgovjetan govor) koji traju kratko, a koji nisu vidljivi radiološkim pretragama (npr. CT, MR), govorimo o tranzitornoj ishemijskoj ataci (TIA). Ti simptomi obično traju od par minuta do par sati, a osobe s TIA-om se potpuno oporave.

No, TIA predstavlja upozorenje da se kod te osobe radi o visokom riziku za nastanak moždanog udara, te da se ta osoba odmah treba početi liječiti tako da smanji ili ukloni rizik.

Taj tip moždanog udara nastaje kao posljedica puknuća (rupture) moždane arterije i krvarenja u mozak  (hemoragija znači krvarenje).

Zbog nakupljanja krvi dolazi do pritiska na mozak i njegovog ooštećenja – to je intracerebralno krvarenje. Ukoliko pukne arterija na površini mozga, dolazi do nakupljanja krvi između ovojnica koje obavijaju mozak  – to je subarahnoidalno krvarenje.

Prethodna TIA, obiteljska anamneza, odnosno netko u obitelji ko je prebolio moždani ili srčani udar, neke anomalije krvnih žila – proširenja uz slabost zida krvne žile (aneurizme), udarac, odnosno povreda glave, poremećaji u zgrušavanju krvi, upotreba droga, neki lijekovi također spadaju u rizične faktore za nastanak moždanog udara.

Vidljivo je da na neke rizične faktore možemo djelovati i tako smanjiti mogućnost nastanka moždanog udara: paziti na dobru regulaciju krvnog tlaka, masnoće u krvi, šećerne bolesti, liječiti eventualne srčane bolesti, paziti na tjelesnu težinu, kretati se, prestati pušiti.

Tako je često uz lijekove za snižavanje krvnog tlaka i “šećera” u krvi potrebno uzimati i lijekove za snižavanje masnoća u krvi i acetilsalicilnu kiselinu u manjim dozama (aspirin).

Ponovno treba naglasiti potrebu za zdravim načinom života, kako u prehrani i održavanju tjelesne težine u dozvoljenim granicama, tako i u svakodnevnom kretanju i prestanku pušenja (bolje reći ne započinjati s pušenjem).

Obično se javljaju naglo i iznenadno. Ovise o tipu moždanog udara kao i o dijelu mozga koji je zahvaćen.

Klasični simptomi moždanog udara – u engleskom govornom području koristi se akronim FAST:

F(ace) (lice) : iznenadna slabost ili pad kuta usana, problemi s vidom, ukućani će zamijetiti asimetriju lica.

A(rm) (ruka) : iznenadna slabost ili utrnulost ruke ili obje ruke, nemogućnost da ruku (ruke) drži ispruženo – padaju iz tog položaja.

S(peech) (govor) : poteškoće u govoru, nerazgovjetan ili nejasan govor.

T(ime) (vrijeme) : je izrazito važan faktor u liječenju moždanog udara, važno je što prije započeti s liječenjem te je kod pojave navedenih simptoma potrebno zatražiti pomoć liječnika, odnosno hitne medicinske pomoći.

Prof.dr.sc. Nikica Car