Infarkt Miokarda – Srčani Udar
Što je srčani udar?
Srčani udar ili infarkt miokarda označava oštećenje, odnosno odumiranje dijela srčanog mišića koje nastaje kao posljedica prekida opskrbe krvlju putem koronarnih arterija.
Uzroci nastanka srčanog udara
Javlja se ukoliko aterosklerotski plak pukne, stvori se tromb koji može djelomično ili potpuno blokirati protok krvi kroz koronarnu arteriju.
Tada dio srčanog mišića kojeg opskrbljuje zahvaćena koronarna arterija dobija manje ili uopće ne dobija kisik i hranjive tvari potrebne za rad srca.
Ukoliko takvo stanje potraje dulje od 15 minuta, dolazi do odumiranja tog dijela srčanog mišića odnosno do infarkta.
Simptomi srčanog udara
Popratni simptomi srčanog udara mogu biti:
- Bol, pritisak, osjećaj nelagode u predjelu srca, moguće i u lijevoj ruci, leđima, vratu, trbuhu.
- Nedostatak zraka.
- Mučnina, povraćanje.
- Znojenje, hladna znojna koža.
- Osjećaj slabosti, gubitak svijesti.
- Ubrzan ili nepravilan rad srca.
- Umor.
Bol u prsima
Bol u prsima nastaje kao posljedica srčanog udara.
Bol se najčešće javlja u sredini prsnog koša ili u gornjem trbuhu, a može se širiti i u druga područja kao vrat, donju čeljust, ruke, ramena, leđa.
Opisuje se kao stezanje, pritisak, težina u prsima, često se kaže da je to „kao da ti slon sjedne na prsa“.
Važno je naglasiti da osobe sa dijabetesom ne moraju osjećati bol zbog oštećenja živaca koje nastaje kao kronična komplikacija bolesti.
Bol u prsima, osim u srčanoj bolesti, može biti posljedica i nekih drugih stanja ili bolesti (npr. Bolesti probavnog trakta, osobito spazam jednjaka može imitirati bol kod srčanog udara, zatim vraćanje kiseline iz želuca u jednjak, ulkusna bolest, pankreatitis, zatim bolesti plućnog sustava kao plućna embolija, pneumotoraks, neke bolesti koštano mišićnog sustava, herpes zoster.)
Bol u prsima može biti i posljedica bolova u mišćima prsnog koša kao posljedice težeg fizičkog rada.
Rizični faktori za nastanak infarkta
Rizični faktori za nastanak infarkta i ostalih srčanih bolesti su visoki krvni tlak, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, pušenje, članovi obitelji koji su srčani bolesnici, već preboljeli srčani udari, moždani udar kao i periferna vaskularna bolest (odnosno suženje krvnih žila nogu), pretilost.
Važno je na vrijeme prepoznati te bolesti te provesti adekvatno liječenje.
Dijagnoza srčanog udara
Srčani udar se može dijagnosticirati:
- Snimanjem EKG-a (elektrokardiografa) – postoje promjene koje ukazuju na akutni infarkt.
- Laboratorijskim pretragama – povišene vrijednosti parametara karakterističnih za srčani udar.
- Ultrazvukom srca – pokazuje da zahvaćeni dio srca ne „pumpa krv“ normalno.
- Koronarografija – direktno prikazuje kolanje krvi u koronarnim arterijama, odnosno točno prikazuje „začepljeno“ mjesto.
Liječenje
U suženu/začepljenu koronarnu arteriju se stavlja stent, odnosno „cjevčica“ koja omogućuje ponovni protok krvi kroz koronarnu arteriju.
Aortokoronarni by pass (aortokoronarno premoštenje) predstavlja operaciju kojom se uzima bolesnikova, najčešće, vena s noge i njom se premošćuje začepljeno mjesto u koronarnoj arteriji.
Ukoliko u bilo kojem trenutku posumnjate na srčani udar najbolji savjet je pozvati hitnu pomoć kako bi se osigurala potrebna pomoć na vrijeme.